Alchajmerova bolest

« nazad

Uvod

 

Alchajmerova bolest najrasprostranjeniji je oblik demencije, i podrazumijeva gubitak mentalnih funkcija kao što su pamćenje i sposobnost logičkog zaključivanja.

Spada u takozvane progesivne bolesti, što znači da se nakon pojave u organizmu konstantno razvija i napreduje. Nažalost lijek za ovo oboljenje ne postoji, ali postoje određeni tretmani  kojima se može usporiti njen napredak.

Rana faza bolesti najčešće počinje sa manjim problemima u pamćenju i poteškoćama pri izgovoru određenih riječi. Ovi simptomi mogu da dovedu do frustracija i čestih promjena raspoloženja kod oboljelih

Simptomi se mijenjaju kako bolest napreduje, te dolazi do pojave zbunjenosti, poremećaja ličnosti, te potpune promjene u ponašanju.

Šta izaziva simptome

Alchajmerova bolest napada neurone, moždane ćelije i neurotransmitere (hemikalije koje prenose informacije u i van mozga)

Uništavanje ovih dijelova mozga dovodi do stvaranja nakupina proteina koji se stvaraju oko moždanih ćelija. Ove nakupine nazivaju se "ploče" i "snopovi". "Ploče" i "snopovi" vremenom uništavaju sve više i više veza između moždanih ćelija, što dovodi do pogoršanje stanja oboljelog.

Koliko je česta

Godine igraju najznačajniju ulogu u razvoju Alchajmerove bolesti, iako nisu jedini uzrok. Najrasprostranjenija je među ljudima starijim od 65 godina, i pogađa svaku dvadesetu osobu u ovoj grupi. Rizik se povećava s godinama, a smatra se da među osobama starijim od 80 godina pogađa svaku petu osobu.

Rijetka je pojava ovog oboljenja među ljudima mlađim od 65 godina, a smatra se da pogađa jednu u 1000 osoba u ovoj starosnoj grupi.

Očekivani životni vijek

Činjenica da Alchajmerova bolest utiče na mogućnost oboljelog da se brine o sebi dovodi do toga da se stanje veoma brzo pogoršava ukoliko se ne liječi. Osoba oboljela od Alchajmerove bolesti često nije u stanju da nekome da do znanja da se ne osjeća  dobro.

Zbog toga Alchajmerova bolest može da skrati životni vijek. Razlog tome je što Alchajmerova bolest može da izazove nastanak druge bolesti kao što je upala pluća. Alchajmerova bolest tako ne mora da bude uzrok smrti ali može da joj doprinese.

 

Simptomi

Veoma je teško otkriti Alchajmerovu bolest, jer su mnogi simptomi slični drugim bolestima. Ni jedan slučaj Alchajmerove bolesti nije isti, jer različiti ljudi različito reaguju na ovo oboljenje. Uprkos tome postoje tri opšte faze bolesti:

  • Blagi
  • Umjereni
  • Teški

Blagi oblik

Opšti simptomi blagog oblika uključuju:

  • Konfuziju
  • Slabo pamćenje i pojave zaboravljanja
  • Promjene raspoloženja
  • Probleme u govoru

Ovi simptomi su odlike postepenog gubljenja moždanih funkcija. Prvi dio mozga koji počne da propada je najčešće onaj zadužen za pamćenje i govorne funkcije.

Umjereni oblik

Razvoj Alchajmerove bolesti iz blagog u umjereni oblik dovodi do:

  • Halucinacija
  • Priviđanja
  • Opsesivnog i repetitivnog ponašanja
  • Utiska o doževljaju stvari koje se nikad nisu desile
  • Nesanicu
  • Inkontinenciju

Osoba koja se nalazi u fazi umjerenog oblika Alchajmerove bolesti često zaboravljaju stvari koje su se nedavno desile. Razvijaju se i poteškoće sa jezikom i izgovorom. Ove pojave dovode do toga da se oboljeli osjeća frustrirano i depresivno, što izaziva česte promjene raspoloženja.

Teški oblik

Osobe u fazi teškog oblika Alchajmerove bolesti djeluju veoma dezorjentisano i pokazuju znake ozbiljne konfuzije. Ovo je stanje kada su česte pojave halucinacija i priviđanja. Oboljeli mogu misliti da osjete mirise kojih nema, ili čak umisliti da su opljačkani ili napadnuti... Ove pojave su veoma stresne kako za oboljelog tako i za njegovu porodicu.

Halucinacije su naročito česte noću, a vremenom oboljeli može da postane nasilan i sumnjičav prema ljudima oko sebe.

Teški oblik izaziva simptome kao što su:

  • Poteškoće u gutanju
  • Poteškoće pri kretanju bez pomoći
  • Gubitak apetita i tjelesne težine
  • Pojačana podložnost infekcijama
  • Potpuni gubitak kratkoročnog i dugoročnog pamćenja

U fazi teškog oblika Alchajmerove bolesti oboljeli zanemaruju ličnu higijenu, i u ovoj fazi oboljelima je potrebna puna cjelodnevna njega, jer nisu u stanju obavljati osnovne funkcije.

 

Uzroci

Još uvijek je nepoznato šta tačno izaziva odumiranje i propadanje moždanih ćelija, iako postoji nekoliko faktora za koje se zna da utiču na razvoj Alchajmerove bolesti.

Godine
Godine su najznačajniji faktor za razvoj Alchajmerove bolesti. Mogućnost oboljevanja udvostručuje se svakih pet godina nakon 65. godine života. Uprkos tome nisu samo stariji ljudi u riziku da obole.

Porodična istorija
Alchajmerova bolest može biti i naslijeđena, iako je rizik zanemarivo veći u odonosu na nekog ko nema zabilježene slučajeve bolesti u porodici. Ako je Alchajmerova bolest naslijeđena, simptomi se mogu pojaviti u relativno ranoj dobi (između 35. i 60. godine) 

Daunov sindrom
LJudi sa Daunovim sindromom imaju dosta veći rizik za razvoj bolesti. To je zato jer oboljeli od Daunovog sindroma imaju dodatnu kopiju hromozoma 21, koji sadrži protein koji se može naći u mozgu oboljelih od Alchajmerove bolesti. Stoga ljudi sa Daunovim sindromom imaju nadprosječnu količinu proteina koji doprinosi razvoju Alchajmerove bolesti.

Povrede kičme i glave
Otkriveno je da bi ljudi koji su pretrpjeli ozbiljne povrede kičme ili glave mogli imati veći rizik za dobijanje Alchajmerove bolesti

Aluminijum
Aluminijum je prirodna supstanca koja se može pronaći u hrani i biljkama. Takođe se dodaje proizvodima kao što su posuđe, ambalaža i ljekovi. Tijelo apsorbuje minimalnu količinu aluminijuma koja se ubično izbaci kroz urin.

Smatra se da aluminijum može biti uzrok Alchajmerove bolesti jer "plakovi" i  "zapleti" u Alchajmerovoj bolesti sadrže aluminijum. Uprkos tome, dalje istraživanja nisu uspjela da dokažu direktnu vezu između aluminijuma i Alchajmerove bolesti.

 

Dijagnoza

Simptomi  Alchajmerove bolesti mogu biti slični mnogim drugim oboljenjima, kao na primjer:

  • Nedostatak vitamina
  • Problemi sa štitnjačom
  • Infekcije
  • Anksioznost
  • Tumor na mozgu
  • Depresija

Stoga, dijagnoza Alchajmerove bolesti podrazumijeva isključivanje ostalih bolesti koje se podudaraju sa simptomima, jer konkretan test  za Alchajmerovu bolest ne postoji.

Doktori često pacijente upućuju na specijalistima koji vrše krvne i druge fizičke pretrage kako bi isključio druge bolesti na koje se simptomi mogu odnositi. Ukoliko se sumnja na Alchajmerovu bolest doktori često rade i provjeru pamćenja i skeniranje mozga.

 

Tretman

Trenutno ne postoji lijek za Alchajmerovu bolest, ali postoji nekoliko lijekova koji usporavaju razvoj bolesti.

Neki od lijekova koji se propisuju su:

  • Donepezil
  • Rivastigmin
  • Galantamin
  • Memantin

Doktori propisuju Donepezil, Rivastigmin i Galantamine za rane faze bolesti. Oni djeluju tako što sprječavaju raspad hemikalija u mozgu. Kada moždane ćelije odumiru one ispuštaju hemikaliju koja se zove acetilholin. Sprječavanjem raspada acetilholina usporava se propadanje mozga.

Memantin se propisuje u kasnim fazama Alachajmerove bolesti. On djelujue tako što blokira hemikalije koje se ispuštaju u velikim količinama kod oboljelih. Ove hemikalije oštećuju nervne ćelije i blokiraju poruke koje dolaze ili odlaze iz mozga. Specijalisti najčešće prate razvoj bolesti ukoliko se bilo koji od ovih lijekova propiše.

 

Prevencija

Iako ne postoje načini da se Alchajmerova bolest spriječi, postoje načini koji pomažu u njenom izbjegavanju.
Preporučuje se da prestanete pušiti, izbjegavate konzumaciju velikih kloličina alkohola, i kontrolišete ishranu.
Preporučuje se i da vježbate dnevno bar 30 minuta, što poboljšava i psihičko i fizičko zdravlje.