Artritis

« nazad

Izvor: NHS

Revizija: Медицински ревидирано и одобрено

Od artritisa mogu oboljeti ljudi bilo koje starosne dobi. Ne postoji lijek, ali se odgovarajućim tretmanom može smanjiti bol, otečenost i ukrućenost zglobova, što omogućuje ljudima koji pate od artritisa da žive aktivnim životom.

Postoji preko 200 vrsta artritisa, a neke od njih su: osteoarthritis (uništavanje hrskavice uzrokuje trljanje kostiju jedne o drugu, što uzrokuje bol i gubitak pokreta), reumatski arthritis (imuni sistem napada zglobove i izaziva upalu), fibromialgija (povrede mišića i ligamenata u cijelom tijelu), giht (iznenadni osjećaj bola u zglobovima, obično u predjelu korjena nožnog palca), ankilozirajući spondilitis (upalni procesi u području kičme).

Uzroci artritisa nisu poznati. Postoji pretpostavka da postoje  genetski (nasljedni faktori) koji utiču na to da se kod neke osobe razvije artritis. 

LJudi koji boluju od artritisa često objašnjavaju uzrok svog artritisa nasljednim faktorom. Međutim, ne znači da ćete vi oboljeti od artritisa ako je bilo slučajeva ovog oboljenja u vašoj porodici. 

Najčešće vrste artritisa su osteoartritis i reumatski artritis. Oba tipa artritisa obično se razvijaju kod osoba nakon 40 godine starosti, a reumatski artritis tri puta češće pogađa žene nego muškarce.

 

Simptomi artritisa obično počinju sa bolovima i osjećajem ukočenosti zglobova. Bolovi i ukočenost se javljaju u području kukova ili prstiju, ali se mogu pojaviti u bilo kojem zglobu u tijelu, kao npr. u koljenima, laktovima, vratu i stopalu. Osjećaj nelagode može uzrokovati nesanicu.

U početku ćete početku primijetiti bolove u zglobovima, koji mogu biti otečeni. Zbog postojanja različitih vrsta artritisa, važno je posjetiti ljekara. Terapija vam može pomoći da kontrolišete bolove, otečenost i ukočenost zglobova.

Artritis se može pogoršati, što će otežati obavljanje svakodnevnih aktivnosti kao što su hodanje, odvrtanje i zavrtanje slavina, saginjane itd. Nekim ljudima je čak potrebna pomoć njegovatelja.

Osteoartritis može uzrokovati razvijanje koštanih izbočina na sredini ili na kraju zglobova prstiju ili baze palca.

U oba slučaja artritisa (osteoartritisa i reumatskog artritisa), ukočenost i bolovi se pogoršavaju ujutro, a u toku dana se smanjuju, jer se tada zgobovi aktiviraju u svakodnevnim aktivnostima. Bolovi se mogu ponovo pojačati u večernjim satima, kao rezultat umora i opterećenja zglobova tokom dana. 

Posjetite ljekara

Većina vrsta artritisa je progresivna, što znači da se stanje s vremenom pogoršava. Rano dijagnosticiranje je ključ za borbu sa artritisom.

Rano dijagnosticiranje vam može pomoći da spriječite razvoj artritisa. Kada saznate od kojeg tipa artritisa bolujete, onda možete poduzeti odgovarajuće mjere.

Ako osjetite bol, naročito ako se ona pogoršava nakon zglobnih kretnji, posjetite svog ljekara, koji može postaviti dijagnozu ili vas uputiti specijalisti.

Vaš ljekar ili specijalist će pregledati oštećene zglobove, uraditi nalaz krvi te istražiti porodičnu istoriju bolesti. Možda ćete uraditi rendgentski snimak, NMR (Nuklearna magnetna rezonanca) ili KT (Kompjuterizovana tomografija).

 

Postoji terapija koja olakšava bolove i otečenost kod artritisa, ali nemojte misliti da je možete uzimati na svoju ruku. Potražite pomoć od svog ljekara ili reumatologa.

Kada saznate od koje vrste artritisa patite, bit ćete u mogućnosti da što prije započnete sa odgovarajućom terapijom.

Vaš ljekar ili reumatolog će razgovarati s vama o različitim terapijama koje su na raspolaganju, kako bi se za vas utvrdila odgovarajuća.

Lijekovi protiv bolova

Lijekovi protiv bolova mogu biti u različitim formama. Mogu se primjenjivati u vidu preparata koji se nanose na kožu, zatim se mogu uzimati oralno, a u nekim slučajevima se mogu primati u vidu injekcije. Postoje različiti tipovi lijekova protiv bolova, te je vrlo važno pronaći odgovarajući.

Paracetamol, ibuprofen i aspirin se mogu naći u apotekama, ali nemojte ih uzimati u dužem vremenskom periodu bez savjetovanja sa svojim ljekarom. Razlog tome je što može doći do neželjenih  pojava, kao što su problemi sa stomakom ili krvarenje, naročito ako ih uzimate duže vrijeme.

Nesteroidni antiinflamatorni lijekovi

Ibuprofen i aspirin su dio grupe lijekova protiv bolova koji se nazivaju nesteroidnim antiinflamatornim lijekovima, koji pomažu kod smanjivanja upala koju uzrokuju neke forme artritisa.

Ne uzimajte ove lijekove dugoročno bez savjetovanja sa vašim ljekarom. Oni mogu izazvati neželjene efekte kao što su stomačni bolovi ili krvarenje, naročito ako ste ih uzimali u dužem vremenskom periodu. Ponekad se koriste i lijekovi zvani opiodi, ali su oni dostupni samo na ljekarski recept.

Lijekovi protiv bolova mogu prestati da djeluju nakon izvjesnog vremena. Ako se ovo desi, razgovarajte sa vašim ljekarom o promjeni terapije. Postoje takođe i antireumatski lijekovi, koji mogu usporiti proces reumatskog artritisa.

Antireumatski lijekovi koji mijenjaju tok bolesti

Ovi lijekovi usporavaju napredovanje reumatskog artritisa i smanjuju oštećenje zglobova. Takođe smanjuju bolove i otečenost, ali mogu imati i neželjene efekte, uključujući povraćanje i diareju. Ovi ljekovi mogu oštetiti jetru, te zbog toga morate redovno raditi analizu krvi u cilju kontrole funkcije jetre.

Lijekovima treba nekoliko sedmica da počnu djelovati, stoga je važno nastaviti sa uzimanjem ovih lijekova, čak i kada se čini da nemaju efekta.

Anti-TNF lijekovi su novija vrsta lijekova. Ovi lijekovi brže djeluju na olakšavanje simptoma, ali oni nisu dostupni svakome. Poznati neželjeni efekti su slabljenje srca, infekcije i limfomi. LJekar će vas savjetovati o tome jesu li anti-TNF lijekovi prikladni za vas. 

Injekcije

Steroidi koji se direktno ubrzgavaju u zglobove mogu olakšati bolove za naredna tri mjeseca.

Ove injekcije mogu oštetiti tkivo koje okružuje zglob, stoga se oni ne preporučuju kao dugotrajna terapija.

Hirurška intervencija

Ukoliko terapija više ne pomaže, a artritis ozbiljno utiče na kvalitet vašeg života i pokretljivost (mogućnost samostalnog kretanja), može vam biti predložen hirurški zahvat.

Operacije kojim se zamjenjuje koljeno ili kuk su sada vrlo česte. Zglob se zamjenjuje umjetnim, što dovodi do velikog poboljšanja pokretljivosti.

Budući da operacija nije prikladna za svakoga, vaš ljekar će s vama razgovarati o rizicima i koristima operacije u vašem slučaju.

 

Pored medicinske terapije, postoji dosta stvari koje možete učiniti kako biste pomogli sami sebi. Vaš ljekar će vam pomoći u pronalaženju odgovarajućih načina pomoću kojih možete umanjiti bol i ukočenost u zglobovima, te poboljšati pokretljivost. Na primjer specijalista ortoped ili fizijatar može mnogo da pomogne.

Razgovarajte sa vašim ljekarom o fizioterapiji o načinu ishrane i uopšte o tome kako možete poboljšati svoj život sa artiritisom. On će sigurno željeti da vam pomogne. Artritis ne možete izliječiti, ali možete naučiti da sebi olakšate život s njim.